Idi nazad na Odjel za fiziku

Fizika

Redoviti studentiIzvanredni studentiStrani studenti
20 - 5

Gdje se mogu zaposliti?

Za zemlje poput Hrvatske, koje ne posjeduju bogate zalihe rudnog bogatstva, a žele postići visoki standard svojih građana, od iznimne je važnosti razvijati visoko-tehnološke grane industrije. Da bi se to postiglo nužno je biti u tijeku sa suvremenim znanstvenim spoznajama i imati dovoljan broj visokoobrazovanih kadrova na tržištu rada koji su u stanju te spoznaje iskoristiti i pretočiti rezultate fundamentalnih istraživanja u razvoj gospodarstva. Kako je po nekim procjenama više od 60% svjetske industrije vezane uz visoku tehnologiju zasnovano na nekoj vrsti primjene kvantne fizike, od ključne je važnosti za hrvatsko gospodarstvo proizvoditi dovoljan broj fizičara sa znanjima i kompetencijama kakve razvijaju upravo ovistudijski programi.

Mogući poslodavci za različite profile koje nude studiji iz fizike na Odjelu su

  • Znanstveno-istraživačke institucije s mogućnošću zaposlenja u fizičkim, kemijskim, biološkim, biotehnološkim laboratorijima (npr. Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci).
  • Znanstveno-nastavne institucije (sveučilišta, veleučilišta).
  • Istraživački laboratoriji tvrtki koje se bave naprednim tehnologijama (Ericsson-Nikola Tesla).
  • Tvrtke u kemijskom sektoru (INA).
  • Tvrtke u IT sektoru.
  • Laboratoriji u tvrtkama koje se bave monitoringom, analizom uzoraka iz okoliša i identifikacijom zagađivača (Zavod za javno zdravstvo).
  • Tvrtke u financijskom sektoru (banke, investicijske i osiguravajuće kuće).
  • Bolnice i medicinske institucije u kojima se koriste napredni dijagnostičko-terapijski uređaji.
  • Poslovi u kojima se radi s radioaktivnim materijalima i/ili je važna zaštita od zračenja, službe zaštite na radu.

Studij razvija široke kompetencije koje uključuju znanje napredne matematike, statistike i računarstva, te analitičko razmišljanje i rješavanje problema, što omogućava brojne mogućnosti zaposlenja u razvijenom gospodarstvu.

Važno je napomenuti da u razvijenim zemljama studenti koji završavaju ovakve studije nerijetko otvaraju start-up tvrtke i time višestruko obogaćuju društvo, između ostalog i otvaranjem novih radnih mjesta.

Za što sam osposobljen?

Pored specifičnih i specijalističkih znanja i vještina vezanih uz razumijevanje fizikalnih zakona u prirodi, polaznik stječe i vrlo široke kompetencije, koje se razvijaju u gotovo svim predmetima na studiju.

Opće kompetencije uključuju:

  • Napredno znanje fizike dovoljno za uključenje u rad znanstveno-istraživačkih grupa i nastavak obrazovanja na doktorskim studijima.
  • Sposobnost analitičkog razmišljanja i samostalnog rješavanja problema, neovisno o njihovoj prirodi i području, koje može uključivati i napredne metode matematike, statistike i/ili računarstva.
  • Razvijanje znanstvenog pristupa i razmišljanja, te kritičkog procjenjivanja znanstvenih rezultata, kroz aktivno sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu.
  • Sposobnost rada sa suvremenom opremom kroz vježbe i praktikume u istraživačkim laboratorijima, te metodologiju organizacije eksperimenata na takvoj opremi

 

Studij ima četiri smjera, od kojih svaki razvija i neka posebna znanja, vještine i kompetencije:

   (A) Fizika čvrstog stanja

Fizika čvrstog stanja bavi se analizom struktura nastalih spajanjem atoma ili molekula u stabilne konfiguracije, i obuhvaća proučavanje svojstava materije počevši od nano i mikro struktura preko specifičnih pojava vezanih uz površine materijala do svojstava tipičnih za ponašanje beskonačnih kristala. Kroz kolegije koji se predaju na ovom smjeru, studenti će steći osnovna znanja o fizici čvrstog stanja, kako s teorijskog, tako i s eksperimentalnog gledišta, što će im omogućiti da razumiju i prate ponašanje materijala u puno složenijim strukturama. Primjena fizike čvrstog stanja u svakodnevnom životu je ogromna, počevši od obične olovke za pisanje do najsloženijih kompjutora. Nakon položenih ispita iz ovog modula, studenti će steći vještine i kompetencije ulaženja u probleme fizike čvrstog stanja u teorijskom i praktičnom pogledu, pa će se moći aktivno uključiti u rješavanje niza izazova koji sa sobom nosi brz tehnološki razvoj suvremenog društva.

(B) Astrofizika i fizika elementarnih čestica

Snažni razvoj astrofizike i fizike elementarnih čestica, grana fizike koje su tradicionalno bile odvojene jer se u svojim osnovama prva bavi najvećim, a druga najmanjim skalama u prirodi, u zadnja dva desetljeća rezultirao je njihovim jakim ispreplitanjem, što je dovelo i do nastanka nove discipline: astročestične fizike. Prateći taj razvoj ovaj smjer je koncipiran na modernom pristupu koji treba omogućiti studentima razumijevanje ovih dviju grana kroz njihovu međupovezanost, a da je pri tom dovoljno fleksibilan tako da student može odabrati različite kombinacije za specijalizaciju poput: astrofizika – atomska i molekulska fizika, astrofizika – nuklearna fizika, fizika elementarnih čestica – nuklearna fizika. Studenti će steći osnovna i napredna znanja o trenutnom razumijevanju fundamentalnih sila u prirodi, te o strukturi svemira od najmanjih do najvećih skala. Kroz eksperimentalne kolegije, studenti će doći u kontakt sa eksperimentalnim uređajima zasnovanim na najnovijim tehnologijama koje imaju široku primjenu u industriji i medicini, i time će razvijati važne vještine i kompetencije upotrebljive i izvan domene fundamentalnih znanstvenih istraživanja.

 (C) Atomska i molekulska fizika

Atomska i molekulska fizika uključuje proučavanje osobina materije, od najmanjih atoma do vrlo složenih molekula, njihovih međusobnih interakcija te interakcija materije i svjetlosti. Dobro poznavanje atomske i molekulske fizike danas je nužno u mnogim kemijskim, biološkim, biotehnološkim laboratorijima te u svim istraživačkim laboratorijima u privredi. U sklopu ovog smjera studenti će steći napredno znanje atomske i molekulske fizike konkretno znanja o teoriji i primjeni apsorpcije, emisije, znanja o raspršenju elektromagnetskog zračenja na pobuđenim atomima i molekulama, kao i o brojnim mogućnostima spektroskopskih metoda, upotrebi lasera i optičkim svojstvima materije. Nakon položenih ispita sa ovog smjera studenti će razviti vještine potrebne za nastavak obrazovanja na doktorskom studiju iz područja atomske i molekulske fizike, odnosno srodnih specijalističkih studija. Također će biti pripremljeni za rad u zdravstvenim ustanovama i privrednim organizacijama u kojima primjenu nalaze laseri te laserska i druge spektroskopije.

 (D) Fizika i znanost o okolišu

Znanost o okolišu je danas jedna od najvažnijih multidisciplinarnih grana znanosti, a dobro razumijevanje složenih fizikalnih procesa predstavlja njezin bitan dio. Zato ovaj modul nudi:

  • Povezivanje i primjenu znanja iz različitih grana fizike u rješavanju problema vezanih uz okoliš.
  • Poznavanje eksperimentalnih metoda u fizici, s posebnim naglaskom na primjenu u zaštiti okoliša.
  • Poznavanje fizikalnih pojava i procesa u vodi, atmosferi i tlu te njihovog utjecaja na odgovarajuće ekosustave.
  • Poznavanje globalnih ekoloških problema današnjice uz razumijevanje koncepta biogeokemijskog kruženja elemenata u prirodi.
  • Poznavanje statističkih i računarskih metoda i njihove primjene na monitoring i modeliranje okoliša.
  • Poznavanje i razumijevanje različitih čimbenika antropogenih i prirodnih zagađenja te procjena njihova utjecaja na okoliš.

Koji su uvjeti upisa?

Sveučilišni diplomski studij FIZIKA mogu upisati studenti sa završenim odgovarajućim sveučilišnim preddiplomskim studijem iz područja prirodnih ili tehničkih znanosti. Kandidati koji nisu završili odgovarajući sveučilišni preddiplomski studij fizike prije upisa će obavezno morati položiti kvalifikacijski ispit u kojem će se testirati predznanje nužno za nesmetano praćenje kolegija na 1. godini studija.

Podaci relevantni za studijski program

Ritam studiranja i obveze studenata određeni su Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci i programima pojedinih predmeta. Studij je strukturiran semestralno u četiri semestra. Svi su kolegiji jednosemestralni. Postoje četiri smjera koje studenti biraju prilikom upisa 1. godine studija:

(A) Fizika čvrstog stanja

(B) Astrofizika i fizika elementarnih čestica

(C) Atomska i molekulska fizika

(D) Fizika i znanost o okolišu

Student na početku studija dobije voditelja koji se, u koordinaciji sa voditeljem studija, brine o odabiru izbornih kolegija, napretku studenta kroz studij, usmjerava studenta u skladu sa njegovim potencijalima te pazi ne pravovremeno uključenje u znanstveno istraživanje i odabir mentora diplomskog rada.

U svrhu povećanja fleksibilnosti studija, uz suglasnost studentovog voditelja i voditelja studija bit ce omogućeno kombiniranje kolegija sa različitih smjerova.

ECTS bodovi koje student stekne na studiju (30 ECTS bodova po semestru, ukupno 120 ECTS) omogućuju prijelaz i studiranje na drugim sveučilištima u RH i inozemstvu.

Studij završava uspješnom obranom diplomskog rada.

Završetkom diplomskog studija student stječe naziv MAGISTAR FIZIKE.